Transferne cene
1. Transferna cena - kakva je to cena?
Transferna cena je cena po kojoj se dobra ili usluge razmenjuju između povezanih lica. Transfernom cenom smatra se cena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima kako je navedeno u stavu 1. član. 59 Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
Transakcije među povezanim licima se vrlo često nazivaju kontrolisanim transakcijama, za razliku od nekontrolisanih transakcija koje nastaju između međusobno nepovezanih lica i za koje se pretpostavlja da posluju kao nezavisna lica (po principu van dohvata ruke).
Značajna karakteristika transfernih cena je da je uglavnom imuna na uticaj tržišnih faktora.
2. Transferna cena - zašto je ona važna?
Ispravan poreski tretman transfernih cena je od velike važnosti za poreskog obveznika. Stopa poreza na dobit pravnih lica u Srbiji nominalno iznosi 15%, ali efektivna poreska stopa može daleko da nadmaši nominalnu jer u velikoj meri zavisi od ispravne primene pravila o transfernim cenama. Problematika transfernih cena ne predstavlja egzaktnu nauku i zahteva primenu rasuđivanja i od poreske administracije i od poreskog obveznika (Smernice OECD-a - paragraf 1.13)3. Kada poreski obveznik poreza na dobit pravnih lica treba da obrati pažnju na transferne cene?
Poreski obveznici treba da obrate pažnju na transferne cene kada se u njihovom poslovanju javlјa poresko-pravni odnos povezanosti s drugim pravnim licima, ali i u situaciji kada se odnos povezanosti formira i na relaciji: poreski obveznik kao pravno lice i fizičko lice.4. Šta znači upotreba principa "van dohvata ruke"?
Upotreba principa "van dohvata ruke" je generalno zasnovana na poređenju uslova u kontrolisanoj transakciji između nepovezanih lica. Da bi takvo poređenje bilo korisno, ekonomski značajne karakteristike situacija koje se porede moraju biti dovoljno uporedive. Biti uporediv znači da nijedna razlika (ako uopšte postoji) između situacije koje se porede ne može bitno da utiče na poslove koje ispitujemo u metodologiji (npr. cena ili marža) ili da je moguće razumno preciznim podešavanjima eliminisati efekat takvih razlika.5. Šta je studija o transfernim cenama?
Cilj studije o transfernim cenama je ispitati da li su cene u transakciji utvrđene u skladu sa tržišnim principima koji važe između dva nepovezana lica (načelo "van dohvata ruke"). Ukoliko se u studiji o transfernim cenama pokaže da je poreska osnovica umanjena putem transfernih cena, neophodno je izvršiti korekciju poreske osnovice. Korekcija znači da se uvećava poreska osnovica na nivo profita koji bi se ostvario da su transferne cene bile usklađene sa načelom "van dohvata ruke".6. Šta sadrži studija o transfernim cenama?
Studija o transfernim cenama u punom obliku sadrži sledeće obavezne delove:• Analizu grupe povezanih lica kojoj pripada obveznik
• Analizu delatnosti
• Funkcionalnu analizu
• Izbor metoda za proveru usklađenosti sa cenama utvrđenih po principu "van dohvata ruke"
• Zaključak
Više o obaveznim elementima koji čine izveštaj o transfernim cenama možete pročitati ovde.
7. Koje metode su na raspolaganju kod utvrdjivanja cene transakcija mešu povezanim stranama?
U članu 61, ZPDPL predviđa sledeće metode utvrđivanja cena "van dohvata ruke":1. metoda uporedive cene na tržištu;
2. metoda cene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu (metoda troškova uvećanih za bruto maržu);
3. metoda preprodajne cene;
4. metoda transakcione neto marže;
5. metoda podele dobiti;
6. bilo koja druga metoda kojom je moguće utvrditi cenu transakcije po principu "van dohvata ruke", ukoliko primena prethodno navedenih metoda nije moguća ili je ta druga metoda primerenija okolnostima slučaja od prethodno navedenih metoda.
Ovim metodama se utvrđuje da li privredno društvo – poreski obveznik obavlјa nepristrasne transakcije u skladu sa zakonom – standardom "van dohvata ruke". Važno je utvrditi metode obračuna transakcija koje se obavlјaju po transfernim cenama, a koje su predmet oporezivanja, odnosno da li su i u kojoj meri obuhvaćene osnovicom poreza na dobit korporacija, kao i koji se prihodi i/ili rashodi i do kog nivoa u tu svrhu priznaju.
8. Kada i koju metodu utvrđivanja cena "van dohvata ruke" koristiti?
Poreski obveznik bira metodu za analizu transfernih cena na nivou vrste transakcije. Ukoliko je potrebno, u pojedinim slučajevima, moguće je koristiti kombinaciju nekoliko metoda, kako bi se ostvarila razumna procena rezultata u skladu s principom "van dohvata ruke".Za analizu transfernih cena obveznik je dužan da izabere najprimereniju metodu utvrđivanja cene transakcija po principu "van dohvata ruke", odnosno metodu koja najbolјe odgovara okolnostima svakog konkretnog slučaja.Prilikom koncipiranja politike transfernih cena, poreskom obvezniku, odnosno kompaniji ostavlјen je izbor između navedenih metoda, s obzirom na činjenice i konkretne poslovne okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Prema odredbama Pravilnika, u primeni metoda utvrđivanja cena "van dohvata ruke", najlakše rešenje za poreskog obveznika uvek je primena interne uporedive cene, odnosno kada poreski obveznik istu (sličnu) transakciju realizuje i s povezanim i s nepovezanim licem. Kad takvih transakcija nema, poreski obveznik pribavlјa podatke o nezavisnim, nepovezanim kompanijama koje obavlјaju slične transakcije (sličnost predmeta transakcije), na sličnim tržištima i po sličnim uslovima.
9. Kada se sastavlja izveštaj o transfernim cenama u punom obliku?
Studija o transfernim cenama u punom obliku se priprema ukoliko:• Vrednost godišnih transakcija sa makar jednim povezanim licem prelazi iznos od 8.000.000 RSD, ili
• Preduzeće stupa u transakcije plasiranja/primanja pozajmica sa makar jednim povezanim licem bez obzira na vrednost transakcije (izuzev u slučaju da je primio beskamatnu pozajmicu jer tada ne sastavlja studiju zajmoprimac, već je sastavlja zajmodavac)
10. Kada se sastavlja izveštaj o transfernim cenama u skraćenom obliku?
Izveštaj u skraćenom obliku (obelodanjivanje bez dalje analize) se sastavlja za sledeće tipove transakcija:• Jednokratne transakcije ispod 8.000.000 RSD
• Transakcije sa jednim povezanim licem ispod 8.000.000 RSD
11. Koja je razlika izveštaja o transfernim cenama u punom i skraćenom obliku (osim po obimu)?
Osim razlike u formi i sadržini, osnovna razlika izmedju "punog" izveštaja i izveštaja u skraćenom obliku vezana je za obavezu vršenja korekcije poreske osnovice. Ako se utvrdi da je obveznik imao transakcije za koje je potrebno sastaviti izveštaj o transfernim cenama u punoj formi, postoji mogućnost da analiza rezultira zaključkom da treba izvršiti korekciju poreske osnovice. Ako je obveznik imao transakcije za koje je potrebno sastaviti izveštaj u skraćenom obliku, u izveštaju se ne vrši analiza, već samo prezentacija tih transakcija i ne postoji mogućnost korekcije po osnovu transfernih cena.12. Da li se uz izveštaj o transfernim cenama dostavljaju ugovori, fakture i slična dokumenta?
Obveznik nije dužan da uz izveštaj o transfernim cenama podnosi posebnu dokumentaciju koja se odnosi na pojedinačne transakcije i odnose između društava unutar grupe, odnosno između povezanih lica (pravnih i fizičkih). Dodatna dokumentacija se podnosi na zahtev nadležnog poreskog organa.13. Šta su to smernice OECD-a za primenu pravila o transfernim cenama
Smernice OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) za primenu pravila o transfernim cenama za multinacionalna preduzeća i poreske uprave:• pružaju uputstva za primenu načela van dohvata ruke, koja predstavljaju međunarodni kosenzus u oblasti primene pravila o transfernim cenama, odnosno o vrednovanju za poreske svrhe, prekograničnih transakcija između povezanih lica
• predstavljaju najznačajniji izvor za proučavanje oblasti transfernih cena država članica OECD-a, koji je preporučen od strane Saveta Evropske unije za primenu u državama članicama EU.
14. Koja lica se smatraju povazanim licima?
Definicija i kriterijumi za utvrđivanje povezanosti lica dati su u članu 59 stav 2 do 7 Zakona o porezu na dobit pravnih lica:Licem povezanim sa obveznikom smatra se ono fizičko ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke. U slučaju posrednog ili neposrednog posedovanja najmanje 25% akcija ili udela smatra se da postoji mogućnost kontrole nad obveznikom. Mogućnost značajnijeg uticaja na poslovne odluke postoji, pored slučaja predviđenog u stavu 3. ovog člana i kada lice posredno ili neposredno poseduje najmanje 25% glasova u obveznikovim organima upravljanja. Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu, na način predviđen u st. 3. i 4. ovog člana.
Licima povezanim sa obveznikom smatraju se bračni ili vanbračni drug, potomci, usvojenici i potomci usvojenika, roditelji, usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, dedovi i babe i njihovi potomci, kao i braća i sestre i roditelji bračnog ili vanbračnog druga, lica koje je sa obveznikom povezano na način predviđen u st. 3. i 4. ovog člana. Izuzetno od st. 2. do 6. ovog člana, licem povezanim sa obveznikom smatra se i svako nerezidentno pravno lice iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom.
Više o pravnim licima iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom možete pročitati ovde.
Prema članu 36. Zakona o porezu na dohodak građana „licima povezanim sa preduzetnikom, pored fizičkih i pravnih lica koja imaju to svojstvo prema odgovarajućim odredbama zakona koji uređuje porez na dobit pravnih lica, smatraju se i:
1. članovi porodice obveznika;
2. braća i sestre obveznika;
3. roditelji bračnog druga i pastorci.
15. Kakve su sankcije i kazne za nepodnošenje izveštaja o transfernim cenama?
Za nepodnošenje dokumentacije i Studije o transfernim cenama novčana kazna za pravna lica kreće se od 100.000 dinara do 2.000.000 dinara. Dodatna kazna ide za odgovorno lice u preduzeću i kreće se od 10.000 do 100.000 dinara. Za preduzetnike su novčane kazne od 50.000 do 500.000 RSD.Poreski obveznici koji ne podnesu Studiju o transfernim cenama ili podnesu nepotpunu studiju o transfernim cenama rizikuju da poreski organi pristupe samostalno u proceni transfernih cena za povezane transakcije.Poreska kontrola ima pravo da samostalno dopuni nedostajuću dokumentaciju i da samostalno pristupi izradi Izveštaja o transfernim cenama. Navedeno može rezultirati korekcijom obaveze za porez na dobit, obračunom kamata i gore pomenutih kazni.Zbog toga se poreskim obveznicima savetuje da u propisanom roku izrade izveštaj o transfernim cenama. Ukoliko vam je potrebna pomoć oko izrade studije o transfernim cenama slobodno nam se obratite dostavićemo Vam neobavezujuću ponudu.
Upitnik za ponudu u vezi sa transfernim cenama možete preuzeti ovde.
16. Koji je rok za dostavljanje dokumentacije i izveštaja o transfernim cenama?
Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica izveštaj o transfernim cenama podnosi se zajedno sa Poreskom prijavom za porez na dobit nadležnim poreskim organima u roku od 180 dana od početka naredne poslovne godine. Izveštaj o transfernim cenama se podnosi u papirnom obliku.17. Koje su najčešće greške u pripremi studije o transfernim cenama?
Najčešće greške u pripremi studije o transfernim cenama su:• Studija ne sadrži sve elemente propisane Pravilnikom o transfernim cenama,
• Pogrešan odabir i primena pogrešne metode za proveru usklađenosti transfernih cena za povezane transakcije,
• Nepoznavanje specifičnosti delatnosti kojima se kompanija bavi,
• Unos nepotpunih ili netačnih podataka,
• Neadekvatne evidencije: prilikom knjiženja transakcija sa povezanim licima. Obveznik treba pripremiti evidencije na način da se kontrolisane transakcije mogu lako identifikovati i adekvatno analizirati. Pored knjigovodstvenih evidencija, bilo bi dobro pripremiti i druge evidencije (na primer, vreme koje zaposleni provode na projektima za povezana lica)
• Neidentifikovanje svih transakcija sa svim povezanim licima: ova greška se dešava zbog nerazumevanja definicije povezanih lica. Najčešće se dešava da obveznici obično ne obelodane svoje transakcije sa licima iz preferencijalnih porskih sistema ("poreskih rajeva")
• Korišćenje baze podataka uporedivih kompanija pre analize internih transakcija: interne uporedive transakcije imaju prednost nad eksternim. Dakle, bazu podataka treba koristiti samo ukoliko ne možemo identifikovati interne uporedive transakcije,
• Primena iste benchmark analize za više perioda: domaća regulativa zahteva pripremu nove benchmark analize svake godine za isti tip transakcije
• Korišćenje benchmark analize koju je pripremala centrala: na primer međunarodna kompanija koristi benchmark analizu koju su pripremili konsultanti iz matične zemlje
Ovakve analize obično nisu usklađene sa domaćim propisima.
18. Da li kompanija koja je od povezanog lica primila beskamatnu pozajmicu ima obavezu izrade studije o transfernim cenama?
U slučaju kada je kompanija u svojstvu zajmoprimca sa povezanim licem zaključila ugovor o pozajmici prema kom ne postoji obaveza obračuna i plaćanje kamate, ta kompanija nije obveznik izrade elaborata o transfernim cenama. Obavezu izrade dokumentacije o transfernim cenama ima isključivo zajmodavac.19. Kada vršimo korekciju poreske osnovice u Poreskom bilansu zbog transfernih cena?
Korekcija poreske osnovice vrši se ako je:• prihod koji je ostvaren po transfernoj ceni niži od prihoda koji bi bio ostvaren po ceni koja je u skladu sa principom "van dohvata ruke",
• rashod koji je ostvaren po transfernoj ceni viši od rashoda koji bi bio ostvaren po ceni koja je u skladu sa principom "van dohvata ruke".
20. Gde se u Poreskom bilansu iskazuju podaci o transfernim cenama?
Nakon sastavlјanja izveštaja o transfernim cenama (u punom ili skraćenom obliku) obveznik treba da iskaže podatke o transfernim cenama u poreskom bilansu. Pri tome se rashodi i prihodi po osnovu kamata na zajmove odnosno kredite između povezanih lica posebno prikazuju.Važno je napomenuti da se ovi podaci unose na pozicije 51–56 poreskog bilansa PB-1 (odnosno na pozicije 44–49 poreskog bilansa PB-2) i izveštajnog su karaktera, što znači da ne utiču na poresku osnovicu.
Međutim, zbir konačnih eventualnih korekcija po osnovu transakcija sa svim pojedinačnim povezanim licima, utvrđen u zaklјučku dokumentacije o transfernim cenama, kao i kamata i pripadaju ći troškovi na zajam iznad nivoa četvorostruke vrednosti obveznikovog sopstvenog kapitala, unose se na pozicije 57 odnosno 58 poreskog bilansa PB 1 (odnosno poziciju 50 poreskog bilansa PB 2) i povećavaju oporezivu dobit.
Više o transakcijama sa povezanim licima u poreskom bilansu možete pročitati ovde.
21. Gde se u Poreskom bilansu iskazuju podaci o primljenim pozajmicama?
Kada se radi o primlјenim zajmovima od povezanog lica, korekcije u poreskom bilansu PB 1 rade se po osnovu:• utanjene kapitalizacije – na rednom broju 58 obrasca PB 1 i
• obračunatih rashoda po osnovu kamata "van dohvata ruke" na primlјene zajmove (u slučaju preduzetnika radi se o rednom broju 50 PB 2) – na redni br. 57 obrasca PB 1
Po osnovu primlјene beskamatne pozajmice od povezanog lica obveznik ne iskazuje nikakve troškove u bilansu uspeha, pa ne postoji ni korekcija, s obzirom na to da ne postoji osnovica koja je umanjila oporezivu dobit koja bi mogla da se koriguje.
22. Šta je to utanjena kapitalizacija?
Utanjena kapitalizacija postoji kada je sopstveni kapital privrednog društva manji u poređenju sa pozajmlјenim kapitalom. Iznos obračunatih kamata koji poreski može da bude priznat jeste samo srazmerni deo ukupno obračunatih kamata i to onaj koji iznosi do četvorostrukog iznosa sopstvenog kapitala. U tu svrhu računa se koeficijent odnosa četvorostrukog iznosa sopstvenog kapitala (prosečnog u godini) i prosečnog iznosa zajmova od povezanih lica.Ako je tako dobijeni koeficijent MANJI od 1 – postoji utanjena kapitalizacija i vrši se korekcija na rednom broju 58 obrasca PB 1. Međutim, ukoliko je taj koeficijent VEĆI od 1, utanjene kapitalizacije nema. Pri tome dalјe treba proveriti i postoji li razlika između ugovorene i tržišne kamatne stope, pa izvršiti korekciju na rednom broju 57 obrasca PB 1 ukoliko je ugovorena kamatna stopa viša od tržišne kamatne stope.
23. Kada sastavlјam izveštaj o transfernim cenama u skraćenom obliku da li treba posebno da iskažem vrednost transakcija po cenama utvrđenim po principu "van dohvata ruke"?
Obveznik koji sastavlјa izveštaj o transfernim cenama u skraćenom obliku nije dužan da posebno prikazuje vrednost transakcija po cenama utvrđenim po principu "van dohvata ruke". Pravila o izveštaju o transfernim cenama u skraćenom obliku ne odnose se na kredite i zajmove, što znači da po osnovu takvih transakcija postoji obaveza korekcije prihoda i rashoda od kamate i kada je vrednost kredita ili zajma manja od 8.000.000 dinara.24. Šta je to benčmark analiza?
Kada ne postoje interno uporedivi podaci ili oni ne zadovoljavaju potrebne uslove, potrebno je koristiti eksterne baze podataka. Cilj benčmark analize jeste pronalazak dovoljno uporedivih nekontrolisanih transakcija – transakcije koje su se realizovale između nepovezanih lica na tržištu i koje su uporedive po svim bitnim karakteristikama sa datom kontrolisanom transakcijom koju je izvršio poreski obveznik.Dati avansi povezanom licu i pozajmice
U praksi često postoje slučajevi da obveznici daju avanse svojim povezanim licima. U slučaju datih avansa u zemlji oni mogu biti otvoreni godinama. U slučaju datih avansa u inostranstvo, nakon godinu dana isti se moraju registrovati kao krediti kod NBS-a.Da li se dati avansi koji stoje otvoreni duži vremenski period suštinski mogu smatrati pozajmicama?
Mada se avansi načelno i ne smatraju transakcijama između povezanih lica ovo se mora procenjivati u svakom konkretnom slučaju, u skladu sa načelom fakticiteta. Ako je u pitanju zaista avans koji će biti realizovan u uobičajenom periodu, avansi nemaju nikakav uticaj na oporezivu dobit i suštinski ne treba ih smatrati transakcijom za potrebe analize transfernih cena.S druge strane, ako avansi ostaju otvoreni duži vremenski period, koji nije uobičajen za delatnost povezanih lica, iste bi suštinski trebalo smatrati pozajmicama i tako ih analizirati u dokumentaciji o transfernm cenama.
25. Da li se dati avansi povezanom licu smatraju transakcijama sa povezanim licima
Iako se avansi načelno i ne smatraju transakcijama između povezanih lica ovo se mora procenjivati u svakom konkretnom slučaju, u skladu sa načelom fakticiteta. Ako je u pitanju zaista avans koji će biti realizovan u uobičajenom periodu, avansi nemaju nikakav uticaj na oporezivu dobit i suštinski ne treba ih smatrati transakcijom za potrebe analize transfernih cena.S druge strane, ako avansi ostaju otvoreni duži vremenski period, koji nije uobičajen za delatnost povezanih lica, iste bi suštinski trebalo smatrati pozajmicama i tako ih analizirati u studiji o transfernm cenama.